Radna efikasnost je pod snažnim emocijama snižena. Kako nam neuroznanost može pomoći?

Menadžeri su pod pritiskom kao nikada prije. Tri su im temeljne psihološke potrebe najviše narušene u ovom VUCA periodu (volatility, uncertainty, complexity, and ambiguity):

1. osjećaj izvijestnosti / sigurnosti,
2. osjećaj kontrole nad događajima i
3. povezanost s drugim ljudima.

Mozak ima kao glavni cilj osigurati preživljavanje u okolini. Iz tog razloga izuzetno je osjetljiv na bilo kakvu prijetnju ili optencijalnu prijetnju koja dolazi izvana. Već mala razina opasnosti alarmira dio mozga koji se zove amigdala, koja zatim priprema organizam na obrambenu reakciju.

Zato su mnogi menadžeri danas posebno “nervozni”, iritabilni, reatkivni, puno lakše “planu”, nego u periodima smirenog i stabilnog poslovnog okruženja.

Predstavljamo vam znanstveno utemeljene metode i strategije za uspješnije upravljanje emocijama.

Zašto je ovo bitno? Jer su emocije menadžera zarazne poput virusa.

Menadžeri neizbježno utječu na emocionalnu klimu organizacije, zahvaljujući svojoj istaknutoj poziciji. Emocije koje prevladavaju u životu menadžera brzo se šire, gotovo virusnim putem.

“Emocije se prenose s jedne osobe na drugu zahvaljujući dvjema karakteristikama ljudske interakcije,” objašnjavaju Nicholas Christakis i James Fowler u djelu “Connected: The Surprising Power of Our Social Networks and How They Shape Our Lives”.

Biološki smo predisponirani da oponašamo druge u vanjskom izražavanju, a oponašanjem njihovih vanjskih manifestacija, preuzimamo i njihova unutarnja stanja.”

Više od petnaest godina ranije, Daniel Goleman je predstavio svoju utjecajnu teoriju prema kojoj socijalne vještine — “emocionalna inteligencija” — u većoj mjeri određuju uspjeh lidera od tradicionalnih mjerila poput inteligencije ili stručnosti.

“Istraživanja su potvrdila da između lidera s visokim stupnjem socijalne inteligencije i onih bez nje postoji znatna razlika u uspješnosti,” pisali su Goleman i Richard Boyatzkis nekoliko godina kasnije u Harvard Business Review.

U stresnim situacijama kvalitetni rukovoditelji djeluju na način da ljudima vrate ravnotežu poljuljanih psiholoških potreba – i to ne samo zbog njihovog dobrog osjećaja, nego zbog njihove radne produktivnosti.

Snažne emocije smanjuju intelektualnu efikasnost!

Povećana aktivacija našeg emocionalnog mozga i limbičkog sustava, koji je zadužen za procesiranje emocija, ometa rad racionalnog mozga i prefrontalnog korteksa na nekoliko načina.

1. SPORIJE I OTEŽANO RAZMIŠLJAMO

Pod utjecajem snažnih emocija, naša aktivacija prefrontalnog korteksa je smanjena. To nas čini manje sposobnima za racionalno razmišljanje i obradu informacija, dakle pod snažnim emocijama smo malo “gluplji”.

2. POVEĆAN JE NEURALNI ‘ŠUM’ U MOZGU

Emocionalni nemir dovodi do veće “buke” u našim glavama, što smanjuje našu sposobnost za uvide i generiranje novih ideja.

3. DONOSIMO LOŠIJE ODLUKE

Zbog emocionalnog utjecaja, naše razmišljanje postaje pojednostavljeno, skloniji smo generalizaciji, što dovodi do manje kvalitetnih odluka.

4. REAKTIVNIJI I IMPULZIVNIJI SMO

Teže nam je promatrati vlastite misli, emocije i reakcije te ih adekvatno upravljati, što nas čini sklonijima impulsivnom ponašanju.

5. FOKUSIRANI SMO NA NEGATIVNO

Snažne emocije često nas usmjeravaju na negativne aspekte, probleme i prepreke, umjesto da tražimo rješenja i mogućnosti.

Ukratko, pod snažim emocijama manje smo intelektualno efikasni i trebamo znati upravljati emocijama kako bi povećali našu efikasnost i kvalitetu odluka.

Kako si menadžeri mogu pomoći?

Kako spriječiti prekomjernu emocionalnost na poslu?

1. Smanjite očekivanja!

Ponekad, previše visoka očekivanja od sebe i drugih mogu nas dovesti do razočaranja i frustracija. Postavljajte realna očekivanja i budite spremni nadmašiti ih. To smanjuje pritisak i otvara prostor za pozitivna iznenađenja.

PRIMJER: Voditelj projekta digitalizacije HR procesa priprema se za predstojeći ključan sastanak s klijentom, gdje će se predstaviti novi koncept projekta. Umjesto da očekuje da će sve proći bez kritike ili otpora, menadžer realistično procjenjuje situaciju predviđajući moguća pitanja i područja koja bi mogla izazvati zabrinutost. Priprema dodatne informacije kako bi odgovorio na potencijalne upite i mentalno se priprema za prihvaćanje kritike. Ova strategija smanjuje unutarnji pritisak za “savršenim” ishodom i omogućuje menadžeru da se bolje nosi s neočekivanim tokom sastanka, dočekujući izazove s većom spremnošću i fleksibilnošću.

2. Antistres aktivnosti!

Moramo se redovito čistiti od stresa, izbaciti stresne hormone. Redoviti kontakt s prirodom, bavljenje sportom, i opuštanja pomažu u smanjenju stresa i emocionalne reaktivnosti. To nam pruža potrebne psihološke resurse da ostanemo fokusirani i racionalni u izazovnim situacijama.

PRIMJER: Menadžer tima svakodnevno se suočava s visokim razinama stresa zbog rokova i zahtjeva projekta. Kako bi se osiguralo da stres ne naruši njegovu sposobnost donošenja odluka i upravljanja timom, odlučuje integrirati kratke šetnje u prirodi u svoju dnevnu rutinu. Svaki dan, tijekom pauze za ručak, menadžer provodi 15 minuta hodajući u obližnjem parku, koristeći to vrijeme da se odvoji od uredskog okruženja i digitalnih uređaja. Ova kratka, ali redovita aktivnost pomaže u smanjenju razine stresnih hormona, osvježava um, i pruža novu perspektivu, čime menadžer ostaje fokusiran i racionalan čak i pod pritiskom.

Kako “stišati” snažne emocije kad se pojave?

3. Osvijestite emociju

Rano prepoznavanje emocija i njihovih okidača ključno je za upravljanje emocionalnim stanjem. To vam omogućuje da svjesno pristupite situaciji umjesto da reagirate impulsivno.

PRIMJER: Menadžerica osjeća rastuću frustraciju tijekom sastanka na kojem jedan od članova tima stalno izražava negativne komentare na predložene ideje. Umjesto da odmah reagira ili prekine sastanak, menadžerica uzima kratku pauzu, duboko diše i u sebi prepoznaje emociju frustracije. Razmišlja o tome što točno izaziva njezinu frustraciju – je li to način na koji se kritika iznosi, nedostatak podrške za tim, ili nešto treće. Ovo osvještavanje omogućuje joj da smireno adresira situaciju, postavljajući pitanja koja potiču konstruktivan dijalog umjesto konfrontacije.

4. Imenujte emociju

Izražavanjem što osjećate, bilo to ljutnja, tuga, ili zbunjenost, možete smanjiti intenzitet emocije. Dajte emociji ime i time joj smanjite moć nad vama.

PRIMJER: Nakon intenzivnog radnog dana, menadžer otkriva da se osjeća iznimno iscrpljeno i razdražljivo. Prije nego što održi zakazani sastanak, odlučuje zastati i reflektirati na svoje osjećaje. Priznaje sam sebi: “Osjećam se frustrirano zbog neispunjenih očekivanja današnjeg dana i preopterećeno zbog predstojećih zadataka.” Samo priznavanje tih emocija pomaže mu smanjiti njihov intenzitet i pruža mu jasniju perspektivu. S ovim novim razumijevanjem, on prilagođava ton i pristup sastanku, osiguravajući da njegova emocionalna stanja ne utječu negativno na interakciju s timom.

Kako spriječiti neefikasne reakcije pod utjecajem emocija?

5. Zaustavite se

U trenucima intenzivnih emocija, važno je zastati. Udaljite se od situacije koja vas je uzrujala, dajte si vremena da se ohladite. To može značiti i fizičko udaljavanje od izvora stresa.

PRIMJER: Tijekom intenzivne rasprave u timu o smjeru projekta, menadžerica primjećuje kako joj srce brže kuca i kako raste frustracija zbog neslaganja s jednim od ključnih članova tima. Umjesto da nastavi raspravu u takvom stanju, odlučuje zatražiti kratku pauzu od pet minuta. Tijekom te pauze, izlazi iz prostorije za sastanke i šeta hodnikom, duboko dišeći i dajući si vremena da se emocionalno smiri. Ova pauza omogućuje joj da se vrati sastanku s obnovljenom sposobnošću za konstruktivnu komunikaciju.

6. Reinterpretirajte situaciju

Naše emocionalne reakcije često ovise o našoj interpretaciji događaja. Pokušajte promijeniti perspektivu i pronaći novo značenje u situaciji. To vam može pomoći da bolje upravljate svojim emocijama.

PRIMJER: Menadžer se osjeća preplavljeno nakon primanja e-maila od klijenta koji izražava nezadovoljstvo nedavnim isporukama. Njegova prva reakcija je osjećaj neuspjeha i razočaranja. Međutim, umjesto da se predaje tim osjećajima, odlučuje zastati i ponovno procijeniti situaciju iz druge perspektive. Razmišlja kako ova povratna informacija može biti prilika za poboljšanje procesa i jačanje odnosa s klijentom. Ovaj pristup mu pomaže da se osjeća manje preplavljeno i više usmjereno na pronalaženje rješenja.

Ove tehnike nisu samo korisne za upravljanje emocijama, već i za poboljšanje opće dobrobiti i produktivnosti. Kako vi upravljate svojim emocijama? Imam li tehniku koja vam posebno pomaže? Podijelite u komentarima!

Zapamtimo

Suočavanje s emocionalnim izazovima i očuvanje naše intelektualne efikasnosti zahtijeva svjesni napor i prilagodljivost.

Emocije lako dođu, neprimijetno nam zamagle razum i teško smo uopće svjesni što se uopće odgađa.

Sve kreće od samo-svijesti i razumijevanja kako snažne emocije utječu na našu sposobnost razmišljanja. Potrebno je učiti o sebi, učiti o emocijama, učiti o našem mozgu i onda postaje moguće razviti strategije koje nam pomažu ostati fokusirani, racionalni i produktivni, čak i pod pritiskom.

Pitanja za samo-refleksiju

1. Koji događaji ili situacije najčešće izazivaju snažne emocije kod mene i kako to utječe na moju sposobnost donošenja odluka?
2. Kako mogu ranije prepoznati znakove emocionalnog preplavljivanja?
3. Što mogu učiniti kako bi se efikasnije oslobodio/la od stresa i smanjio/la emocionalnu reaktivnost?
4. Na koji način mogu redovito vježbati samosvijest i emocionalno razumijevanje kako bih poboljšao/la svoje reakcije na izazovne situacije?
5. Kako mogu preusmjeriti svoj fokus s negativnih na pozitivne aspekte u teškim trenucima?

#EmocionalnaInteligencija #Samoregulacija #UpravljanjeStresom #Produktivnost #OsobniRazvoj